Dijetoterapije kod bolesti jetre

Objavljeno u: DIJETOTERAPIJA

Kod pacijenata u kojih je došlo do oboljenja jetre, prvenstveno kod onih s kroničnim tijekom uz konvencionalno liječenje, dijetoterapija ima jednu od ključnih uloga.

Jetrena dijeta ne znači samo nadoknadu kalorija i prehrambenih sastojaka, već ona bitno utječe na tijek bolesti.

Hrana koja može pogoršati bolesti jetre:
Alkohol, konzervirana hrana, masna i pržena jela, hrana s roštilja.

Hrana koja može ublažiti bolesti jetre:
Artičoka, maslačak, peršin, mrkva, cikla.


Dijetoterapija je već tradicionalno sastavna odrednica u liječenju jetrenih bolesti. Terapijski princip poznatiji je kao naziv "jetrena dijeta". Jetrena dijeta ne znači samo nadoknadu kalorija i prehrambenih sastojaka, već ona bitno utječe na tijek bolesti. Naime, adekvatni dijetalni režim, koji uključuje dostatan broj kalorija te pravilan odnos osnovnih hranjivih sastojaka, s posebnim naglaskom na sadržaj proteina, proizlazi iz razumijevanja poremećaja metaboličkih procesa u jetri. Dijetalni režim nije jedinstven za sve bolesti jetre. Osnovna je razlika u količini proteina i kaloričnoj vrijednosti koju sadrži.

Međutim, za sve jetrene bolesti vrijede sljedeće preporuke:

  1. Najviše kalorija trebalo bi potjecati iz ugljikohidrata, kojima su bogate žitarice, voće, povrće te med. Preporučeni izvor bjelančevina su: nemasno meso, posni svježi sir, obrano mlijeko, jaja i riba. Količinu masti potrebno je maksimalno reducirati (40-60 grama dnevno), a najbolje je koristiti biljne masnoće (maslinovo ulje).
  2. Povrće i voće se može jesti sirovo ili kuhano. Salata se priprema s par kapi maslinovog ulja i limunovim sokom.
  3. Hranu solite umjereno, a u slučaju pojave edema i nagomilavanja tekućine u trbušnoj šupljini (ascites) provodi se neslana dijeta.
  4. Nije preporučljivo pripremanje jela sa zaprškom, jela s roštilja, prženje i prelijevanje jela grijanom, kuhanom ili prženom masnoćom.
  5. Hranu bi trebalo uzimati u češćim, manjim obrocima.
  6. Pušenje se ne preporučuje.
  7. Alkohol je strogo zabranjen.
  8. Ako se pojave proljev i grčeviti bolovi držati se uputa za akutnu upalu jetre.


Prehrana kod akutne upale jetre


Ako vam odgovara, pokušajte konzumirati: kompot od jabuke, juhu od povrća s rižom, krupicom ili tijestom.


Najčešći uzroci akutne upale jetre su, kao što je već rečeno, virusi hepatitisa A, B i C, akutni alkoholni hepatitis, neki lijekovi i toksini. Svim navedenim uzrocima zajedničko je oštećenje i nekroza hepatocita manjeg ili većeg intenziteta. U početnoj fazi akutne bolesti glavni simptomi su najčešće inapetenca (odsutnost apetita), povišenje tjelesne temperature, mukla bol ispod desnog rebrenog luka i u žličici, mučnina i povraćanje. U pravilu, ovakvim bolesnicima koji ne povraćaju, barem ne intenzivno, daje se stroga dijeta, a nakon smirivanja simptoma provodi se zaštitna dijeta. Pothranjenim bolesnicima treba osigurati potrebne količine posebno esencijalnih nutrijenata. Totalna parenteralna prehrana je odabir za teške oblike akutne jetrene bolesti praćene intenzivnim povraćanjima.

Čajna dijeta provodi se u početku akutne upale kada nemate teka i ne možete konzumirati hranu. Nastojte piti čaj (kamilica, metvica, matičnjak, šipak, komorač) zaslađen šećerom ili medom. Ako vam odgovara, pokušajte konzumirati: kompot od jabuke, juhu od povrća s rižom, krupicom ili tijestom.

Stroga dijeta za prijelazno razdoblje još uvijek je poštedna i sastoji se od jela i pića koja ne opterećuju probavu i jetru. Osim čajne dijete možete, pogotovo ako vam se vraća apetit, uzimati: jogurt, posni svježi sir, krupicu ili rižu na mlijeku, sluzave juhe, juhe uz dodatak riže, zobenih pahuljica i ječma.

Zaštitna dijeta primjenjuje se nakon stroge, prijelazne prehrane, ako se osjećate dobro i vratio vam se apetit. Tada se nastojte držati uputa za dijetoterapiju kod kronične upale, ciroze jetre i hepatitisa.

 

Prehrana bolesnika kod portalne encefalopatije i jetrene kome


Unosite male količine bjelančevina, pri čemu prednost dajte bjelančevinama biljnog podrijetla i bjelančevinama sirutke jer sadrže aminokiseline koje se ne metaboliziraju u jetri.


Glavni i najvažniji poremećaji živčanog sustava uzrokovan kroničnom bolešću jetre, osobito cirozom, jest hepatična (portalna) encefalopatija. Ako vam prijeti nastanak portalne encefalopatije, prehranom je potrebno spriječiti nagomilavanje amonijaka u organizmu. Aminokiseline metionin, fenilalanin i tirozin mogu pridonijeti nastanku encefalopatije. Stoga se meso, riba i jaja u toj fazi bolesti ne preporučuju jer sadrže navedene aminokiseline, te potiču stvaranje amonijaka. Unosite male količine bjelančevina, pri čemu prednost dajte bjelančevinama biljnog podrijetla (mahunarke i žitarice) i bjelančevinama sirutke jer sadrže aminokiseline (valin, leucin, izoleucin) koje se ne metaboliziraju u jetri.

 

Drugim riječima, važno je konzumirati voće, povrće i žitarice jer njihovom razgradnjom nastaje manje amonijaka, a biljna vlakna u povrću i voću ubrzavaju njegovo izlučivanje iz organizma. Također je važno unositi dovoljnu količinu ugljikohidrata kako bi se osigurala potrebna energija organizmu. Preporučuju se namirnice kao što su: riža, rezanci i druga nemasna tjestenina, krumpir kuhani ili pire, pšenična i kukuruzna krupica, žitarice, nemasni keksi, pasirano povrće i voće (bez kore i koštica), te odstajali kruh i dvopek. Takav način prehrane ne preporučuje se na duže vrijeme jer je deficitaran esencijalnim aminokiselinama.


Masna jetra


Najbolji način liječenja je izbjegavanje alkohola, pravilna i uravnotežena prehrana.


Debljina i alkohol najčešći su uzroci nakupljanja masti u jetri. Mast potiskuje normalnu građu jetrenih stanica. Neumjerenost u hrani i piću tjera jetru na "prekovremeni" rad, a umorna i masna jetra nije jednako učinkovita u detoksikaciji štetnih tvari kao zdrava jetra. Najbolji način liječenja je izbjegavanje alkohola, pravilna i uravnotežena prehrana. Na dobrom ste putu uvedete li redukcijsku dijetu koja sama po sebi podrazumijeva izbjegavanje masnog, prženog, gaziranog i previše zaslađenog
Jelovnik kod redukcijske dijete

 

DORUČAK 8 sati  Voćna salata (ananas,jabuka, breskva) 150 g
UŽINA 10 sati Jogurt 0.9% m.m. 2 dcl
RUČAK 14 sati

Riblja juha
Škarpina lešo 160 g
Zelena/radič salata 200 g

UŽINA 16 sati Naranča 100 g
VEČERA 19 sati  Mediteranska salata 200g
- riža 60g
- grašak 50g
- kukuruz 15g
- celer 2g
- mrkva 45 g i sok od limuna
- maslinovo ulje 5 g
Cikla salata (ribana, kuhana) 200g


Osvježenje potražite u soku od naranče Bogatstvo vitaminom C naranču izdvaja kao idealno voće za djecu, mlade, a posebno za starije osobe. Osim što jača imunitet, naranča potiče bolji rad jetre te ubrzava razgradnju masti kod masne jetre. Naranče su izvrsne u salati s cikorijom ili celerom, kao i uz jabuke.

Gazirana pića, dobro je znati... Gazirana pića i kola-napitci sadrže šećer, kofein, konzervanse i antioksidanse poput benzojeve, limunske i ortofosforne kiseline unos kojih, zbog lošeg utjecaja na zdravlje, treba ograničiti kada god je to moguće. Fosforna, limunska i karbonatna kiselina u gaziranim sokovima oštećuju zubnu caklinu, smanjuju gustoću kostiju - što dovodi do osteoporoze, a ono što je najvažnije - dovode do degenerativnih promjena na jetri.

 

Preuzeto od: Pliva zdravlje

Pročitano 839 puta Poslijednja izmjena dana Četvrtak, 05 Srpanj 2012 10:36
Više u ovoj kategoriji: « Dijetoterapija ulkusne bolesti